Prosvjed oporbe u Minsku

Sjedinjene Države i Europska unija kritizirali su rezultate nedavnih izbora u Bjelarusu. Oporbene stranke te zemlje naime nisu osvojile niti jedno mjesto u parlamentu. Andre de Nesnera pripremio je prilog o sadašnjem trenutku u odnosima Sjedinjenih Država i Bjelarusa.

Ponovivši zaključak promatrača Europske unije, Washington je prošli tjedan izrazio razočaranje rezultatima parlamentarnih izbora u Bjelarusu, koji su održani 28. rujna. Ocjena je da oni nisu bili organizirani u skladu s međunarodnim kriterijima. Za stotinu mjesta u zakonodavnom tijelu natjecalo se i 78 kandidata oporbenih stranaka – niti jedan od njih nije pobijedio i ušao u parlament.

Međutim, izbore je pohvalila Moskva, saveznica predsjednika Bjelarusa Aleksandra Lukašenka.

Američki analitičari primjećuju da je reakcija Bijele kuće ipak bila nešto tiša nego što je to bio slučaj s prošlim izborima u Bjelarusu. Po tome neki u Washingtonu zaključuju da se, možda, odnosi između dviju vlada poboljšavaju.

Aleksandar Lukašenko

Od kada je stupio na vlast 1994. godine, Aleksandra Lukašenka je Zapad uglavnom opisivao kao 'posljednjeg europskog diktatora'. U posljednjih desetljeće i pol, Lukašenko je konsolidirao svoju vlast, efikasno kontrolira medije a svaki oblik oporbe kažnjava.

Iako je Zapad protiv Bjelarusa uveo niz sankcija – među ostalim i zabranu putovanja za Lukašenka i njegove najbliže suradnike – Robert Legvold sa sveučilišta Columbia kaže da su se odnosi Washingtona i Minska kretali na relaciji 'toplo' – 'hladno': "Prošle godine, za vrijeme napetosti u odnosima Bjelarusa i Rusije zbog energenata, izgledalo je kao da vlada Bjelarusa pokušava poboljšati odnose s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama. No, to se nije dogodilo – najviše zbog nove represije na području ljudskih prava. Lukašensko se početkom ove godine opet strašno naljutio na Zapad te je u travnju izbacio iz zemlje deset američkih diplomata. Sada ih je u američkom veleposlanstvu u Minsku svega četiri."

Glasač u Minsku

No, u drugoj polovici ove godine, Aleksandar Lukašenko je dao neke naznake da ga ipak zanimaju bolji odnosi s Europom i Amerikom. David Marples, stručnjak za bivši Sovjetski savez koji predaje na Sveučilištu Edmonton u Kanadi, zaključuje to po tome što je Lukašensko oslobodio sve političke zatvorenike, među njima i bivšeg predsjedničkog kandidata Aleksandra Kozulina. Ovo posljednje bio je glavni uvjet zapadnih država za poboljšanje odnosa.

"Puštanjem na slobodu Kozulina, oslobođeni su svi politički zatvorenici za koje se zauzeo Washington. To je vlada Sjedinjenih Država protumačila kao pozitivan znak. Amerika i Europska unija poručile su Minsku da se odnosi mogu poboljšati – ako izbori za parlament budu pošteni i slobodni. Na žalost, kako vidimo, to se nije dogodilo" - kaže Marples. 

Zamjenik glasnogovornika američke diplomacije Robert Wood nedavno je izjavio da Sjedinjene Države žele nastavak dijaloga s vlastima u Minsku: "U odnosima s Bjelarusom postoje značajne razlike, u to nema sumnje. Rekli smo da će izbori biti ključni za budućnost odnosa. Očito je da smo mi razočarani zbog toga što izbori za parlament Bjelarusa nisu ispunili međunarodne kriterije. Dogovaramo se s našim saveznicima o koracima koji bi doveli do napretka u odnosima s Bjelarusom."

Robert Legvold sa sveučilišta Columbia kaže da bolje odnose s Minskom žele prvenstveno europske zemlje. On dodaje da će budućnost odnosa Europske Unije, Sjedinjenih Država i Bjelarusa u velikoj mjeri ovisiti o odnosima Bjelarusa i Rusije. Ako odnosi s Moskvom budu plodni, Lukašensko neće imati razloga da počne udovoljavati traženjima Zapada – kaže Robert Legvold. Međutim, ako odnosi Moskve i Minska ne budu dobri – ako bude razlika – odnosi sa Zapadom mogli bi se popraviti.